Švajcarska: Sada su nepoželjni i Nijemci
 

I Nijemci došli na red.
Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: I Nijemci došli na red.
Desničarska populistička Švajcarska narodna partija, poznata po netrpeljivosti prema strancima, pokrenula je kampanju i protiv Nijemaca koji rade u Švajcarskoj. Pobunilo se 200 profesora ciriškog univerziteta.
 

Zlo je uvijek i svuda. Na pitanje „gdje tačno“ Švajcarska narodna stranka (SVP) uvijek ima isti odgovor: problem su muslimani, crnci iz Afrike, useljenici iz balkanskih zemalja koji ugrožavaju alpski raj. Sada su im se pridružili i Nijemci. Misli se na njemačke građane koji se zapošljavaju u Švajcarskoj i tako otimaju posao Švajcarcima – prije svega cijenjene i dobro plaćene poslove na klinikama i istraživanju.

Tako bar tvrdi ciriški ogranak SVP na početku kampanje uoči izbora za gradsku skupštinu. „Strani laktaroši otimaju se o naša radna mjesta“, kaže se tako u jednom oglasu koji je objavljen sredinom decembra u „Noje cirher cajtung“.

 Kampanja plakatima

Bildunterschrift: „Arogantni stranci“ krivi su i za astronomski visoke krije u Cirihu. Ima još: „Nijemci se šire. Nijemci zapošljavaju prije svega Nijemce – na univerzitetu i u bolnicama“. Jedan od predizbornih oglasa ima naslov:“Sve više strane arogantnosti!“ i ilustrovan je fotografijom bivšeg njemačkog ministra finansija Pera Štajnbrika.

Oglasi su dio kampanje plakatima i oglasima u kojima SVP često širi neprijateljstvo prema strancima: ciriški desničarski populisti žale se na „ubistva i tuče sa smrtnim ishodom“ na ulicama grada za koje su najčešće krivi stranci. Upozorava se na useljenike koji se „mirno ljuljuškaju u mreži socijalne zaštite“ – naravno, o trošku švajcarskih poreskih obveznika, a u socijalnim centrima vrijeđaju službenike i prijete im. Za sve su krivi i „ljevičari i naivni“ koji „dovode sve više stranaca u naš grad“, optužuje u predizbornoj kampanji ciriška SVP.

Odgovor profesora

 Međutim, sada je ciriškim profesorima dojadio desničarski populizam Švajcarske narodne stranke. I oni su zakupili cijelu stranu u „Noje cirher cajtungu“ i objavili oglas u kome se, pored ostalog, kaže:

„Rasistička retorika, neprijateljska prema strancima, ideologija i politika SVP ugrožavaju obrazovanje mladih generacija, dovode u pitanje našu budućnost, truju društvo i ugrožavaju ono što naš grad i zemlju čini vrijednim života: prijateljski suživot različitih kultura“. Oglas je potpisalo 200 profesora Univerziteta Cirih i Tehničkog univerziteta. Oni naglašavaju međunarodni prestiž ovih visokoškolskih ustanova i ukazuju da na njima predaju „izuzetne kolege iz Njemačke i mnogih drugih zemalja“. Istraživanja i nastava su međunarodni i upravo na tome se zasniva visoki ugled oba univerziteta, ukazuju profesori.

Jedan od plakata SVP-aBildunterschrift: Jedan od plakata SVP-a

„Novi njemački talas“ je komplikovana tema u Švajcarskoj. Njemački useljenici su često visoko obrazovani i predstavljaju direktnu konkurenciju domaćinima na tržištu rada – na primjer za profesorska ili docentska mjesta na univerzitetima ili ljekarska u bolnicama.

 Prijetnja „bičem“

 U Švajcarskoj živi, radi i studira 200.000 njemačkih građana i u zemlji sa 7,7 miliona stanovnika to je velika grupacija. Nijemci ne računaju sa tim da postoje izvjesne kulturne razlike u odnosu na Švajcarce, a još manje na veće sukobe ili mržnju.

Pogoršanju atmosfere doprinio je i sukob u ljeto prošle godine tadašnjeg ministra finansija Pera Štajnbrika i švajcarskih političara.

U potjeri za Nijemcima koji novac od poreznika kriju u švajcarskim bankama, Štajnbrik je Švajcarcima prvo zaprijetio „bičem“, a zatim je – i dalje kaubojski slikovito – pominjao da je moguće poslati i „konjicu“ kako bi se zastrašili „Indijanci“. Na kraju je uporedio Švajcarsku sa Uagadoguom, glavnim gradom Burkine Faso. Sve je to bilo u sklopu akcije da se Švajcarci primoraju da „olabave“ bankarsku tajnu, ali teško da je doprinijelo popularnosti Nijemaca, piše „Špigel onlajn“.

Copyright CEE

Britanski odvjetnički ured ACD je na adrese tisuća ljudi poslao pisma u kojima stoji da su pod optužbom za ilegalne glazbene download-e.

BBC je objavio da se je to dogodilo bez pristanka engleske glazbene industrije BPI. Jedan glasnogovornik je izjavio da je BPI ocijenio da postupak ACD-a nije dobar. BPI ne ignorira ilegalne downloade, već da su pravni koraci potrebni kod onih koji su počinili krivično djelo.

Oko 150 građana javilo se britanskoj potrošačkoj centrali Which da nisu krivi, dok ih daljnjih 100 angažiralo odvjetnike.

Glasnogovornik ACD-a je izjavio da treba iskoristiti pronađene metode kod povrede Copyrighta.

Autor: Sat Multimedia

Sudeći prema navodima portala rep.hr, Hrvatska akademska i istraživačka mreža na današnjem je sastanku s pružateljima usluga pristupa internetu najavio nova pravila koja će definitivno uznemiriti vlasnike .hr domena. Najveće iznenađenje predstavlja ideja da se postojeće .hr domene tvrtki čije domene nisu identične imenu tvrtke počnu naplaćivati oko 700 kuna godišnje.

Neki registrari su to nazvali protuustavnim ističući da je prilikom registracije domena istaknuto da su .hr domene trajno besplatne. Odgovarajući na pitanje znači li to da bi se domena poput 'vecernji.hr' ili 'rep.hr' trebala plaćati (s obzirom na to da se tvrtke ne zovu točno REP d.o.o. i Večernji d.o.o.), Zoran Vlah iz CARNeta odgovorio je: 'Najvjerojatnije.' CARNet također razmišlja da u sljedećih nekoliko godina započne s naplatom svih .hr domena.

Jednako tako, doživotno trajanje domena također nestaje. Prema predloženome, sve .hr domene morat će se produžavati jednom godišnje, što bi, prema sadašnjim najavama, moglo početi teći od 1. srpnja 2010. godine te bi datum obavijesti o produžavanju domena ovisio o trenutku kad je domena prvi put registrirana. Ukoliko korisnik domene ne produži domenu u roku od 15 dana, ona će biti nedostupna, a nakon dodatnih 30 dana 'blokirana', dok će je nakon dodatnih 30 dana moći preuzeti drugi korisnici.

HR-I domene kakve su do sada koristili pojedinci i tvrtke (haha.hr, zdravakrava.hr...) trebale bi prestati postojati, a alternativa koja se korisnicima nudi su plaćene sekundarne domene.

Više detalja o cijeloj stvari očekuje se nakon prihvaćanja ovog u najmanju ruku neobičnog pravilnika, kada bi predstavnici CARNeta o svojim odlukama trebali službeno izvijestiti hrvatsku javnost.